Više o Klubovima liječenih alkoholičara…
Opis djelatnosti: Pojedinačno i obiteljsko liječenje, rehabilitacija i resocijalizacija liječenih alkoholičara i članova njihovih obitelji u skladu sa općim društvenim interesima.
Klub predstavlja dio sustava za podršku kako samom alkoholičaru u procesu liječenja tako i obitelji alkoholičara(u sustav su utkani zdravstvo, socijalna zaštita i društvene institucije).Obitelj posjećuje klub liječenih alkoholičara jednom tjedno. Aktiviranje članova u klubu treba trajati najmanje pet godina. Svoju aktivnost klub provodi: 1. Redovitim terapijskim sastancima 2. Radom sa članovima obitelji 3. Patronažnom službom 4. Organiziranjem društvenog i zabavnog programa 5. Proučavanjem alkoholizma 6. Stvaranjem pozitivnih međuljudskih odnosa 7. Suradnjom sa svim stručnim i društvenim snagama koje se bave suzbijanjem alkoholizma 8. Nastojanjem da se članovi kluba aktivno, prema svojim sposobnostima, uključe kao pozitivni članovi u društvenu zajednicu.
1.Redoviti terapijski sastanak kluba održava se najmanje jedanput tjedno, uvijek istog dana i u isto vrijeme. Na sastanku se obrađuju slučajevi pojedinih članova, tj. od njih se nastoji što cjelovitije doznati njihova problematika. Stari članovi upoznaju grupu sa svojim poteškoćama, koje se pojavljuju u održavanju apstinencije, svojim obiteljskim i radnim problemima, prenose svoja iskustva na mlađe, ili traže pomoć ako im je ona potrebna. Sastanku prisustvuju i terapeut koji prema potrebi ulazi u diskusiju i pomaže članovima kluba, kad treba stručno savjetovati ili liječiti. Stručni djelatnik sudjeluje i u svim drugim diskusijama i odlukama kluba. Razumije se da će stručni djelatnik biti mnogo aktivniji u mladom klubu, koji još nema dovoljno starijih iskusnih članova. I inače će stručni djelatnik biti aktivniji ako se javi bilo kakva opasnost za uspjeh i rad kluba. Da bi terapijski sastanak uspio, treba da mu prisustvuju svi članovi. Svaki član koji nije prisutan, a nije ranije javio da će izostati, sumnjiv je na recidiv, a u najmanju ruku njegovo ponašanje nije u redu u odnosu na druge članove. Osnovna pristojnost traži da se čovjek ispriča kad kao član neke organizacije ne može doći na sastanak. Član kluba koji, međutim, stekne veze prijateljstva i ljubavi u klubu, dužan je to još i prije učiniti od svakog drugog građanina. Nadalje, terapijski sastanak može biti uspješan samo onda ako svi članovi skupine ili terapijske zajednice mogu slobodno iznijeti svoje probleme, a to je moguće samo u slučaju ako skupina nije prevelika. U načelu terapijska skupina ne bi smjela imati više od 20 članova. Čim se u klub učlani više od 20 članova, treba osnivati novi klub za prekobrojne članove. Terapijski sastanak je osnova klupskih aktivnosti i nužno mora zadržati terapijski karakter. Dobro vođena grupa od ogromne je pomoći svakom pojedincu: uspoređivati se s drugim članovima, ne popuštati ni u kriznim situacijama, biti nešto napredniji u odnosu prema novo pridošlom članu i biti mu od pomoći i ne posustajati, razviti osjećaj odgovornosti prema drugima, posebno vezanost i osjećaj pripadanja kao motiv nenapuštanja grupe.
2.Rad s članovima obitelji obično se odvija na terapijskim sastancima na kojima sudjeluju uz alkoholičare i članovi njihove obitelji. Članovi obitelji treba da prouče problem alkoholizma. Osnovno je načelo da sam alkoholičar i članovi njegove uže obitelji moraju biti upoznati što je moguće bolje s problemima alkoholizma i njegovim liječenjem. Liječenje alkoholičara u kojem aktivnu ulogu nemaju članovi njegove uže obiteljske skupine nije moguće.
3.Patronažu organizira klub liječenih alkoholičara, bez obzira na eventualnu postojeću patronažu zdravstvene i socijalne službe. Patronažu koju organizira klub, odlikuje kao i uopće čitav rad kluba, ljubav i prijateljsko nastojanje da se u klubu stvore ispravni ljudski i prijateljski odnosi među članovima.
4.Svrha društvenog i zabavnog života što ga organizira klub liječenih alkoholičara je prije svega u tome, da učvrsti veze među članovima kluba, da stvori dobre prijateljske veze te da pruži alkoholičaru vrijednu, pozitivnu zamjenu za društvo u kojemu se kretao ranije dok je pio.
5.Proučavanje alkoholizma važan je zadatak svakog člana kluba. Nemoguće je stvoriti novu kakvoću odnosa između terapeuta i alkoholičara ako alkoholičar ne proučava svoju vlastitu bolest. Alkoholičar ne može postati suradnik terapeuta, ako slabo pozna alkoholizam. Znanost danomice donosi nova saznanja s tog područja i alkoholičar ih je dužan pratiti. U tijeku liječenja alkoholičara zahtjeva se od bolesnika da proučavaju svoju bolest. Istovremeno se i od članova obitelji svakog alkoholičara zahtjeva da proučavaju alkoholizam. Znanje je važno oružje kojim se alkoholičar bori protiv deformacije u vlastitom ponašanju.